Sawa jibinaa ko he sooño.Nde ndunngu toɓri yaraleeje
Waalo iliri tan deede.Yuman sawa ko joko enɗe
Baban sawa ko laaɓ deero.Kono ko rimɓe ndooyo
Suka so finii ko maa ñaama.Anndah dañal e faaɗeende
Ɗo yumma wuurdi feppaagu.Baaba wuuri rema ñaama
Takka ñaaka holi heyɗi.Nde jiifa salii jiggoore
Cay Aduna hono dooñoo.Ka wonah jinne kono najni
Nde naange riddi lewlebbe.Nayewu wayi no moylooru
Jiɗnaaɓe ngonti roŋkitɓe
Nde Sawa jolii he cagataagu. Yontii Sawa nde waɗi galle
Kono o suɓii ɗanna .Sawa ko carɗo jom fiɓnde
Hirani golle haa sahre. Diinii jawdi ari heewi.Dañɗo jaɓɗo yoo rennde
Sawa ɓaŋii ɓiy goggo.O ruttanii ko ɓiy kaaw.Ɗaata ɓalon mbeli yiyde
Jom en iwdi mari mbaydi.Kono ko nanndi kadi koɗdi
Ɓe faaro ngri he nder nguunu
Sawa suɗii suurii jiɗnaaɓe
Ñaanti rewɓe muuɗum haa paɗɗi.Galle weli yooɗi no ngesa njoɓdi
Ñaamɗo haara sakkoo kadi nelda.Kono ɗanniyaŋke laaɓii ana tampi
Teeŋti ɗalɗo borjoŋ ceto bonɓe
Sawa ko ladde tan ɓuri ɓooyde .Nelde keewi haa ngoni jur-jukke
Rewɓe murti tami cinndon he juuɗe.Nate e njimri njeeɓora ayawooji
Cooda ñamaande noddira sukuraaɓe.Sawa nde noddi koomtira bare daaɗe
Galle Sawa yeewtii hono jehre.Daral payɗi jommburu meeɗooɓe
Ɗo borjoŋ darii teefii gen moƴƴo.Bonɓe cuɗoo koɗoyoo bonnooɓe
Ñaama ñiiri ngaha ƴattoo Barka.Sawa goram ana miijoo ɓesngu
Ndewon Sawa kuywi no fuku koyɗe.Peewɗo fetta kaljuɗo yeɗa godɗo
Njoldukon borjere ngen-ngere.Ɗo hoolnoraa poɗɗon ndebureedu
Kono so fodaama tan fuɗa ngaawaandi.Jaan’du aana nimsora ela jaawre
Ñalnde nayewu lomtii cagataagu.Keecel turii lohngel gite niɓɓe
Koykon ƴakki soklaa tuggordu.Ɗakkudi teeli haa haɗtii ñiiƴe
Nimsa hoɗii diinnani julo goofi.Ko kelol horde saltii sacceede
Ko rewɓe Sawa han ngoni tiitoonde.Kono ko renndo men ngoo kala noddi
Ko toɓnoo jeeri waamoyi ili waalo.Yonta fina “ pastel e puudaar ”
“Makkiyaas” nde ari semmbini “keese”.Piilki mbonki siccini ɓure ngenndi
Hannde aduna miin tigi teyi haali.Yonta ka ɓiɓɓe ngonti no jiɗnaaɓe
Laamu fenaande toŋtiri pote puuyɗe.Dewle lajaa nde humtaa ƴame mbedda
Kumen hannde kono kumten janngo.Ɗo pergitaaɗo locitaa hono leelɗo
Worɓe cuusti fijo mari kaɗndorɗe.Rewɓe koolii njogitii bata poɗɗe
Ɗemɗe moddi waylaa geɗe yannge.Yannge debbo wonti no cumu gerɗe
Nge gorko ngee mi suusah hay haalde.Yumma foolaa haa raaɓori baaba
Wudere piye so noddii yoo winnde.Baɗal ɓotel e baɗtel jom ndamndi
Mo ñaami tuuta mballudi hodo renndo.Lahal suɗee hollee “kameraaji“
“Paan“ ko aadi lommbee pittirɗi.Ñaama haala roondoo waɗa yeengo
Holi ko addi ñuumbordi he dewle.Ngaari baaba mbele ana rewa biigi
“Otees” hannde olni ko neɗɗaagu.Gacce ndogii ɗo heedata jommbaaɗo
Moori janani nate njoor-ngitelaagu.“Resepsiyoŋ” nde semmbini keefeeru
Yonta worɓe njappee ɗoo noppi.Njeeƴoɗee ndaaron jiɗnaaɓe
Teskoɗon ko heelɗi he mbalaandi.Yonta Rab lomtii han wanngo
Konngi njuumti cemmbini hare renndo.Suusɓe googa ñawndii gite bonɓe
Raɓ ko njimri kono kaalen koltu
Wuurde laafa yolbina tuubaaji
Ƴeŋde balabe kadi luutndoo miijo
Ɗuum wonaani jeyi men Fulɓe
Njimen raɓ kono kisnen ngenndi
Cuɗen renndo kadi keɗoɗen mawɓe
Moƴƴuɓe renndo cuɗorii ceernaagu.Caggiton mi ndee saggere yonta
Ngaari “waliima”baaba mum debbo.Mbele ko diine walla ko yeengo
Waɗde yannge haa rokkira suudu.Mbele ko “sunna“ walla ko boomaare
Ngenndiyaŋde ar gaay won seede
Nde ɗemɗe janane ngari kerƴini koɗɗe.Pinal hoɗii woni mbuɗu ngal ngenndi
Nde kiwal bonɓe dawraa ngam ndeenka.Hannde yonta dogdu e ɓamtaare
Ɗo pulaagu darii goongɗini hare goonga
Hoto mbaɗee yimre am jalo gumɗo.Won nehiiɓe cuɗorii neɗɗaagu
Finɓe faamɓe tekkuɓe ɗowi renndo. Ciyni miijo ɗowtii pote goonga
Cuɗiri yonta diine e gollaade.Miijtatooɓe kaljina basi fuunti
Yonta hannde keɗo-ɗee miɗo tonnga.Njanngen gannde ñeeñal rewa golle
Kisnen leñol to ɗemngal haa koltu.Ɗowren renndo nuunɗal he kala golle
Ñemmben moƴƴi caloɗen ñenngeede.Njiɗndiren njiɗoren wuurdaaɓe
Kuɗol Ibraahiima Umar Kan Katante leñol mo Aañam Yeroyaaɓe.
Ñalnde Naasaande 21/10/2010 he nder laana ndiwoowa
hakkunde leydi Senegaal e leydi Farayse.